Linkovi
Vijesti
Sami svoji učitelji
30.01.2012.
U osnovnim školama u RS trenutno su zastupljena samo dva jezika pripadnika nacionalnih manjina, koji žive na ovim prostorima. To je ukrajinski i italijanski jezik, koji se uz redovnu nastavu izučavaju kroz dodatne časove organizovane za pripadnike nacionalnih manjina. Italijanski jezik trenutno se izučava u školi u prnjavorskom naselju Štivor, a ukrajinski u školama u Trnu i Prnjavoru, te prnjavorskim mjesnima zajednicama Hrvaćani, Potočani, Naseobina Lišnja i u Trnopolju, kod Prijedora.
Generalna sekretarka Saveza nacionalnih manjina RS, Maja Kremenović, istakla je da za sada ne postoji inicijativa za uvođenjem u nastavu jezika drugih nacionalnih manjina.
- Jezici nacionalnih manjina uče se u njihovim matičnim udruženjima kroz kurseve i škole koje, osim učenika, pohađaju i ostali zainteresovani građani. Za sad postoje škole slovenačkog, italijanskog i makedonskog jezika, a plan je da se tokom ove godine uvedu i kursevi poljskog i mađarskog - rekla je Kremenovićeva.
Osnovni problem u školama, kaže ona, jeste nedovoljan broj zainteresovane djece pripadnika nacionalnih manjina da bi se organizovala ova vrsta nastave. Drugi problem je taj što učenici nisu koncentrisani na jednom mjestu ili u jednoj školi, a to povlači probleme u vezi sa organizovanjem prevoza i angažmanom nastavnika.
- Problem predstavlja i nemogućnost obezbjeđivanja adekvatnog kadra za izvođenje nastave, jer nastavnik treba da ima stručnu spremu kako bi kvalitetno mogao izvoditi nastavu. Problem je to što se nastavni kadar ne može usavršavati za izvođenje ove nastave, jer to iziskuje dodatne troškove i češći boravak u matičnoj zemlji - kazala je Kremenovićeva, naglašavajući da najveći problem u ovoj oblasti postoji kada je riječ o romskom jeziku.
U organizovanju nastave, osim resornog ministarstva, pomoć pružaju i ambasade matičnih zemalja kao i pojedinci, barem u dijelu koji se tiče obezbjeđivanja udžbenika.
Član Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH i predsjednik udruženja "Euro Rom" iz Tuzle Nedžad Jusić, rekao je da se romski jezik u BiH malo upotrebljava privatno i javno. Da bi se javno integrisao u obrazovni sistem, neophodna je standardizacija, za što po mišljenju Jusića, problem predstavlja postojanje više dijalekata romskog jezika, koji se mnogo asimilovao sa ovdašnjim jezicima.
- Romsko udruženje "Kali Sara" iz Sarajeva radi na standardizaciji. Nadam se da će se poslije toga pokrenuti inicijativa da se romski jezik uvede kao fakultativna nastava u osnovnim školama, a ukoliko bude zainteresovanih ciljevi će biti usmjereni i na uvođenje u srednje škole i fakultete - naveo je Jusić.
Po njegovom mišljenju, standardizacija predstavlja izuzetan doprinos za romski jezik s obzirom na to da će ga lingvisti koji rade na projektu, osim normativizacije, dodatno obogatiti.
- Dešava nam se da većina prevoda na romski jezik nije adekvatna i zbog toga ga treba standardizovati i odrediti tremine za opštu upotrebu. Nažalost, u BiH imamo malo kadra koji bi mogao da predaje romski jezik, ali sreća je da sve više imamo romskih studenata - kazao je Jusić i dodao da se uvođenje romskog u škole može očekivati 2014. godine.
__________________________________________________________________________
Značaj maternjeg jezika
Učenje maternjeg jezika, za pripadnike nacionalnih manjina, predstavlja elementarnu stvar za očuvanje nacionalnog indentiteta, kaže Maja Krenemović.
- To doprinosi jezičkoj i kulturološkoj raznolikosti. Očuvanje jezika je korisno za cijelu društvenu zajednicu, jer je riječ o rijetkim jezicima za koje je često problem naći prevodioce. Znanje maternjeg jezika olakšava i kontakt s matičnom zemljom, kao i organizovanje posebnih manifestacija koje su posvećene jeziku, pa i pripremanje i štampanje dvojezičnih knjiga poezije, proze i slično - cijeni Kremenovićeva.
