Vijesti

Volonteri čuvaju veze s maticom

29.07.2011.

Udruženje Makedonaca u Banjoj       Luci postoji devet godina i okuplja više od 170 članova. Preteča ovog udruženja bilo je Udruženje građana srpsko-makedonskog prijateljstva, koje je nekoliko entuzijasta koji vole Makedoniju, osnovalo 2000. godine. Cilj osnivanja Udruženja prijateljstva bio je jačanje veza između Makedonije i RS, istakao je u razgovoru za "Fokus" Dimitrije Trifunovski, predsjednik Udruženja Makedonaca grada Banja Luka.

- Kad smo se registrovali, na vrhu Udruženja bio je presjednik Slobodan Bilić, predsjednik Skupštine bio je Gojko Toroman, a ja sam bio sekretar. Mogu da kažem da smo imali dosta posjeta iz Makedonije, kao i da smo često putovali u Makedoniju. Udruženje Makedonaca 2002. godine preuzelo je funkcije prvobitnog udruženja, kako bi zajedničkim snagama mogli da učestvujemo na raznim konkursima i pravljenju projekata. Naše manifestacije posjećuju i naši prijatelji koji nisu Makedonci - kazao je Trifunovski.

FOKUS: Na koji način Makedonci djeluju u Republici Srpskoj i koji su primarni ciljevi Udruženja?

TRIFUNOVSKI: Udruženje Makedonaca djeluje najviše na regionu Banje Luke, ali i na cijelom prostoru RS. Imamo dobru saradnju i s udruženjima Makedonaca u Federaciji BiH. Udruženje inicira osnivanje i udruživanje u saveze srodnih udruženja, povezivanje i na druge načine s organizacijama u RS, BiH i inostranstvu, radi njegovanja tradicije makedonskog naroda, učenja jezika, razvijanja prijateljstva i dobrih odnosa u oblasti kulture, prosvjete, nauke, tehnike, umjetnosti, zdravstva, sporta, rada s mladima, ekonomije, turizma i humanitarnih odnosa.

FOKUS: Na koji način opstajete i koji su problemi s kojima se najviše susrećete?

TRIFUNOVSKI: Opstajemo prvenstveno zahvaljujući volonterima i dobroj volji članova Udruženja. Imamo pomoć od Grada Banja Luka i koristimo konkurse Ministarstva prosvjete i kulture RS na kojima konkurišemo s određenim projektima od značaja za Udruženje.

FOKUS: Kakve su veze i saradnja s maticom i koliku vam ona daje podršku u radu?

TRIFUNOVSKI: Saradnja s maticom mogla bi da bude i bolja, a to se odnosi na saradnju s vlastima u Makedoniji, dok je saradnja s pojedincima i organizacijama dobra. Posebno je naglašena saradnja sa sportskim klubovima, umjetnicima, slikarima, a najbolja saradnje odvija se s kulturno-umjetničkim društvima iz cijele Makedonije, iz Skoplja, Radovisa, Bitole, Gevgelije, Prdejaca, Negoraca i drugih mjesta.

FOKUS: Koje su primarne aktivnosti koje sprovodi vaše udruženje?

TRIFUNOVSKI: Udruženje svake godine pravi plan rada u kojem su predviđene aktivnosti u toku godine. Među njima je učešće na konferenciji Udruženja Makedonaca iz dijaspore u Skoplju tokom jula i obilježavanje važnijih datuma srpskog i makedonskog naroda. Između ostalog, tu su brojne kulturne aktivnosti, kao što je učešće na smotri nacionalnih manjina, snimanje dokumentarnih filmova, kao i obilježavanje godišnjice smrti predsjednika Makedonije Borisa Trajkovskog u Rotimlju, kod Mostara. Među aktivnostima su i brojne poetske i književne večeri, večeri makedonske pjesme i igre, te razmjene posjeta s našim prijateljima i sunarodnicima širom bivše Jugoslavije.

FOKUS: Uskoro se bliži i nacionalni praznik Ilinden. Koliki je njegov značaj i kako ćete ga obilježiti?

TRIFUNOVSKI: Ilindenski ustanak ili na makedonski Ilindensko vostanie, je jedan od najvećih i najznačajnijih događaja u modernoj istoriji Makedonije. Vođen je protiv Osmanlijskog carstva, za autonomiju Makedonije. Ustanak je počeo 2. avgusta 1903. godine na pravoslavni vjerski praznik Ilinden. Ustanak je organizovala Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija. Kruševo je ubrzo osvojeno i u njemu je uspostavljena skupština od 60 članova i proglašena je Kruševska Republika, prva na Balkanu u to vrijeme, a Nikola Karev je izabran za njenog predsjednika. Formirana je skupština koja je izabrala republičku vladu. Vlada je izdala dokument pod imenom Kruševski manifest, koji je određivao ciljeve ustanka i organizovanje autonomije Makedonije nakon ustanka. Kruševska republika trajala je 12 dana, jer su osmanlijske vlasti napale Kruševo i okolna mjesta s preko 20.000 vojnika, a kruševski revolucionari brojali su 1.200 boraca. Članovi Udruženja će simbolično obilježiti ovaj praznik u Klubu nacionalnih manjina, a ima dosta članova koji Ilinden slave porodično.

Izvor: FOKUS
www.fokus.ba